Kupite najsvježije voće, zreli sir, imidž s Titom i prođite kroz nacionalnu politiku– sve se to može obaviti za jedno jutro na pijaci u glavnom gradu Srbije Beogradu. Građani ga zovu pijača Kalenić, a tamo zapravo već čitav vek idu u kupovinu, ali i da zadovolje komšije. Kalenić je najveća pijaca u Beogradu, otvorena je 1920-ih godina i danas se može dobiti sve. U velikom dijelu piače, kako je građani zovu, nabavljate općenito hranu– bilo povrće i voće ili ajvar, lutenicu i marinadu. Nema sramote u dodirivanju svake sitnice, isprobavanju savršenstva voća, kušanju sireva, slanine, jagoda i grožđa, kao i tapšanju po dinji.
Telefoni, statue, slike
U dodatnoj komponenti buvljaka možete dodatno kupiti bistu Karla Marxa. Jedan od prodavaca na ovom tržištu je takođe Milan: “da, dobijam stare satove. Sigurno ću ih popraviti i takođe poboljšati, a plasiraću i fiksne i poboljšane. Mijenjam baterijske lampe, mijenjam slajdove, mijenjam trake. “Svaka sitnica koja se mijenja”, definiše on. Ovde na štandu sa različitim uređajima, telefonima i žicama su različite ploče, dodatno sam se pobrinuo da lociram Supraphon ploču ispod. U separeu nasuprot još jednom sam vidio ploče Smetane kao i Dvoržaka: moja domovina ili moja domovina.
Nostalgija za bivšom Jugoslavijom
Kratki domet su boje sa Josipom Brosom Titom i razglednice stare Jugoslavije. Pa, odmah na sledećem štandu, prodavac predlaže sa potrošačima o politici. Gospodin Mihajlo je mnogo strastveniji u vezi sa ovom diskusijom nego o marketingu svojih lonaca kao i tanjira. Aleksandar, koji sa njim razgovara uživo, navodi se kao stručnjak za umetnost: “ja ništa ne prodajem! Samo šetam okolo jer sam komšija, živim odmah pored pijace. Prepoznajem svaku osobu ispod. Vidim koliko vrijedi. Stalno su mi javljali da negdje neko prodaje sadržaj starih skladišta i da će sigurno uskoro biti plasiran ovdje. “Kad sam kao nešto, razumijem”, objašnjava on.
Otkriće za češke hroničare umjetnosti
U potrazi za remek-djelima, Aleksandar je čak otkrio zanimljivo istraživanje koje bi moglo zadiviti svjetske, a posebno Češke istoričare umjetnosti. “Milan Nedeljković je bio poznati srpski umetnik. Studirao je skulpturu u Pragu kod Jana Šturse. Njegov kip zvan Ranjeni je možda jedan od njegovih najpoznatijih. Svi hroničari umjetnosti navode da se početna verzija skulpture pojavila 1917.godine”, objašnjava on. “Tvrdim da nisu u pravu. Na imanju Milana Nedeljkovića pronašao sam početnu skulpturu iz 1916.godine, koju je izradio Štursa, a Beograd ponudio Milan Nedeljković. Trenutno imam skulpturu i kada se bavim lociranjem nekih kontakata, dao bih je Češkoj zemlji u galeriji, jako uživam u Česima”, uključuje Aleksandar. Bez obzira da li je njegova statua prava ili ne, zahvaljujem Aleksandru i odlazim sa buvljaka sa torbom prepunom knjiga i razglednica.
Nu Noise of Serbia Event
Srbijanski umjetnici razumiju kako zagrijati klubove, kao i kako im Ciljno tržište u Srbiji daje veliku moć. Svako ko je zaista gledao emisiju ili događaj u Srbiji prepoznaje o čemu razgovaramo. Trenutno ovo iskustvo dolazi u Slovačku u vrsti nu buke Srbije 11. Februar 2022. u Bratislavi, klub Majestic Songs. Oni će sigurno izvoditi repetitora alternativnog roka, u svom Slovačkom najboljem izdanju — punk-E-Play-u, industrijskom jaružanju. Srpsku scenu svakako će predstaviti i ličnosti iz srpske muzike koje pripremaju velike događaje ili emisije. Na kraju se dodatno pripremaju afterparty i razna druga iznenađenja. Srpska alternativna muzika je dobro mešano mešano piće melodičnosti, uticaja, moći, spontanosti. Nije slučajno da se jugoslovenski rok, kome su takođe pripadali srpski umetnici, smanjio u rok pozadini. Tokom zadnjih par godina, srbijanska scena postala je značajno aktivna, kao i dovodi strane posjetioce na jednu od najgledanijih manifestacija u Evropi– Leave manifestaciju, ili svjetski poznatu džez-emisiju u Nišvilu. Ipak, srpsko susedstvo je dodatno energično u Slovačkoj, gde živi i funkcioniše oko petnaest hiljada Srba. Bratislava MMC će biti 11. U februaru 2022.održana je konferencija još ne samo srpskih slovačkih navijača. Pre događaja svakako će biti reči i o srpskoj muzici, ali i o događajima. Poziv je odobrio blog post punk bend E-Play, koji je razvijen 1998.godine.
Kroz to vrijeme podvrgla je različite rast, što je potpisano na njihovom kameleonskom govoru. Njihov poseban zvuk razvijen je uključivanjem klimatske mješavine gitara i sintisajzera sa upečatljivim ritmovima, kao i bas linijama izrezanim od triphopa. Repetitor je garažni rok, punk-trio iz Beograda. Dobro koordinirana trojka presjekla je tragove do kosti. Sirove su kao i jednostavne, upravo tako zvuči rokenrol na srpskom. Iza njihovog zajedništva je igranje bezbrojnih proslava, a takođe i puno kilometraže goriva. Postepeno su se razvili u jedan od najpopularnijih srpskih bendova u inostranstvu. Ako postoji takva stvar kao što je invazija balkanskih bendova, nakon toga Repetitor ide na njen vodeći rub. Njihov rad privlači prvenstveno obožavaoce Mudhoneyja, Sonic Young People, Nirvane kao i Pixies. dreDDup je jedan od lidera industrijskog rocka. Dolaze iz Novog Sada, gde su zapravo oblikovali Srpsku komercijalnu scenu s obzirom na tu 1997. Oni su zapravo završili kao priča i mali kult, što dodatno privlači sljedbenike punka, elektronskih uređaja, darkwave, synthpop, rock and roll. Samo apsolutno ništa ne daju epitete “komercijalni pokolj”ili” demonska elektronika”.
30. April: banket mog blaženstva. Obilježavanje Međunarodnog Dana Džeza
Međunarodni Dan Jazza. Džez okuplja različite pojedince iz različitih dijelova svijeta. Ovo je jedan od primarnih razloga što je džez vrijedan dana koji će se obilježavati širom svijeta. Ovo je 2011.godine donijela kompanija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO). Na ovaj određeni dan događaja, širom svijeta se održavaju mnoge predstave, predavanja, radionice, kao i dešavanja– sve uz podtekst džeza. Koncept proslave ovog dana potiče od Herbie Hancock. On je vodeći američki džez pijanista i kompozitor, shvaćen širom svijeta. U svojim pjesmama koristi aspekte drugih muzičkih dizajna kao što su heart, rock ili funk. Zapravo je više puta osvajao Grammy nagrade i svoju zvijezdu ima na holivudskom Šetalištu slavnih. Njegovi nastupi planirani su širom svijeta, više puta je posjetio Češku. Dan jazza podrazumijeva se da ukaže na značaj jazza, njegovu pozadinu, postojeći i budući. Namjera mu je ukazati na raznolikost ovih muzičkih uputa i približiti ih pojedincima. Godišnje se održava veliki događaj, ispunjen koncertima i svjetski poznatim umjetnicima. Događaj je uvek na raznim mestima. To je zapravo trenutno, na primjer, Pariz, Instanbul, Sankt Peterburg, Havana, Osaka ili Washington D. C. C. Ovaj praznik se slavi širom svijeta, u više od 200 nacija.